Pad prometa od gotovo pedeset posto – to je rezultat prošlotjedne jednodnevne obustave kupovine u velikim trgovinskim lancima u Hrvatskoj, kao bunt potrošača zbog visokih cijena namirnica.

Vođeni uspjehom koji je takav vid iskazivanja nezadovoljstva stvorio kod susjeda, slična akcija na snazi je i u Srbiji. Naime, Udruženje za zaštitu potrošača _Efektiva_ pozvalo je građane da

danas bojkotiraju kupovinu namirnica u pet velikih trgovinskih lanaca u Srbiji – Deleze (Maxi i Shop&go), Merkator S (Idea i Roda), Univereksport, DIS i Lidl. Iz udruženja ističu da su

duže vrijeme uspoređivali cijene proizvoda u zemlji i regiji, čime su došli do zaključka da su cijene proizvoda u Srbiji među najvišima u Europi, a da su pojedini domaći proizvodi jeftiniji

time prekršili odredbe Zakona o zaštiti konkurencije. Tadašnji ministar unutarnje i vanjske trgovine Tomislav Momirović rekao je da je u pitanju „vrlo ozbiljan postupak", koji bi mogao

rezultirati velikim kaznama, a nije isključio ni mogućnost potencijalnog zatvaranja prodavaonica spomenutih tvrtki. Međutim, Komisija se više nije izjašnjavala o tom postupku, Srbija je u

međuvremenu ostala i bez vlade, a trgovinski lanci su, prema riječima predstavnika Efektive, nastavili s neobuzdanim rastom cijena. Oni su popisu tvrtki koje treba bojkotirati, pored

navedene četiri protiv kojih se vodi postupak, pridodali i Lidl, napominjući da se „priklonio politici visokih cijena, a često ima i cijene s obmanjujućim karakterom i lažne popuste“. „OVO

JE BOJKOT UPOZORENJA" „Dogorjelo je. Očekujem da potrošači pokažu jedinstvo i solidarnost, uzvrate udarac i pokažu da se ne slažu sa cjenovnom politikom najvećih trgovinskih lanaca. Ovo

je naš pokušaj da ih natjeramo na snižavanje cijena“, kaže za DW Dejan Gavrilović iz udruženja Efektiva. On napominje da je današnji bojkot „pokazna vježba i za trgovce i za potrošače“,

kako bi uvidjeli „na što smo spremni". Iako je u pitanju jednodnevna obustava kupovine, zamisao je da se ide na nešto rigoroznije mjere, kako bi se postigao dugoročniji učinak. „Svaki

bojkot ima svoju logiku i podrazumijeva promjenu navika. Ako danas pokažemo jedinstvo, sljedeći korak bi bilo određivanje jednog ili dva trgovca na duži period, tjedan ili deset dana. Time

bi im se poremetili novčani tokovi, tako da je ovo, zapravo, bojkot upozorenja." Gavrilović ističe da bi pad potražnje uzrokovao i pad cijene, te je uvjeren da, „ako natjeramo najveće

trgovinske lance na sniženje cijena, i ostali će učiniti isto“. VEĆE SUDJELOVANJE DRŽAVE I POVEĆANJE KONKURENCIJE Ekonomistica Jelena Žarković ipak nije previše optimistična po pitanju

najavljenog bojkota. Ona smatra da će on postići samo jednokratni učinak i smanjiti promet za taj dan, ali bez trajnijih rješenja, te da su kupci nemoćni u okviru postojećih tržišnih uvjeta.

„Kupci nemaju utjecaj jer nemaju alternativu, jedino su im dostupni veći trgovinski lanci. Naravno, postoje i male prodavaonice u kojima su cijene nekih proizvoda niže, ali ih ima znatno

manje“, objašnjava Žarković za DW. „A ako se maloj radnji isplati da joj cijena bude niža nego u Maksiju, i da i pored toga ostvari profit, možete li onda zamisliti koliko on uzima?"

Zato ona smatra da će ovaj bojkot više biti simboličan, ali da zapravo „neće promijeniti ništa", sve dok se ne budu regulirali sveukupni tržišni uvjeti i država u tome ne bude više

sudjelovala.  „Rješenje je da se završi postupak koji država vodi i da se vidi je li tu bilo nekog usklađivanja cijena", kaže ona. „Uz to, potrebno je i povećanje konkurencije

dovođenjem novih lanaca na tržište, koji u svakom kvartu mogu imati neku manju trgovinu. Jedino tako se možete natjecati u cijenama, a sve to je uloga države“, ističe profesorica Ekonomskog

fakulteta u Beogradu. „OPĆENARODNI BUNT OHRABRIO LJUDE" Žarković smatra i da je pogrešan tajming za ovakav vid bojkota, jer su „sve oči uprte u studentske prosvjede". Ona podsjeća

i da je 24. siječnja na snazi bio opći štrajk, kojem su se pridružile pojedine trgovine, a građani su pozivani na suzdržavanje od kupovine u prodavaonicama. Sve to, kaže, na neki način

iscrpljuje građane i bilo bi učinkovitije da se odigrava u nekom drugom trenutku. Gavrilović iz Efektive, pak, ističe da je upravo „općnarodni bunt ohrabrio ljude“, te da je „interes

zajednički, a trenutak sazrio". Kupci s kojima smo razgovarali uglavnom smatraju da je bojkot opravdan i planiraju sudjelovati u njemu. Za neke je on samo simbolični vid pružanja

podrške, dok neki misle da je ovo samo početak većeg bunta. „Bojkotom šaljemo jasnu poruku da nismo pasivni potrošači i da možemo utjecati na tržišne uvjete, kako bismo dobili pravednije

cijene i bolji standard života", rekla nam je jedna djevojka. S time se suglasila i mlada mama Tatjana, koja je za DW istakla da bi „dugoročniji bojkot dao bolje rezultate, ali od

nečega se mora početi". UČINCI VEĆ VIDLJIVI? Pojedini kupci su napomenuli i da se učinci već naziru, jer je Univereksport izdao priopćenje u kojem je svojim dobavljačima predložio

vraćanje cijena na razinu prije poskupljenja. Ima, naravno, i onih koji su sumnjičavi po pitanju bojkota. „Ne znam što će se ovim postići jer ljudi moraju nabavljati proizvode. Hoću li ja

sutra ili danas napuniti košaricu - to ništa ne mijenja." Bojkot kupovine u velikim trgovinskim lancima za danas je planiran i u susjednoj Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj

Makedoniji, a u Hrvatskoj je od jučer na snazi sedmodnevni bojkot tri velika trgovinska lanca, koji će trajati do 5. veljače.